Alpinistička zbirka

KOLIJEVKA HRVATSKOGA ALPINIZMA I PLANINARSTVA

Iznad kotline u kojoj se smjestio Ogulin planinski je krajolik obilježen gorom čudesnih oblika i zastrašujuće ljepote – velebnim Klekom, krajnjim sjeveroistočnim grebenom Velike Kapele, koji se s beskrajnim nebeskim plavetnilom spaja na visini od 1181 metra. To ponosno brdo spomenik je geološkog razvitka ovoga dijela Europe. Ono je riznica endemskih vrsta flore i faune, kolijevka hrvatskoga alpinizma i planinarstva, inspiracija putopiscima, književnicima i likovnim umjetnicima.

Predaju da se na Kleku za olujnih vremena okupljaju vještice, vilenjaci i ostali zlodusi zasigurno su čuli i putnici koji su ljepote Kleka opisivali u svojim putopisima i novinskim člancima. Sveučilišni profesor iz Graza Johannes Frischauf nakon uspona na Klek potiče Budu Budisavljevića i Vladimira Mažuranića na osnivanje Hrvatskoga planinarskog društva (1874. godine).

Sto deset godina kasnije u Zavičajnom muzeju ustanovljena je Alpinistička zbirka koja na jedinstven način otkriva izvorne podatke o razvitku alpinizma i planinarstva u našoj domovini, ali dužnu pozornost posvećuje i našim penjačima i ekspedicijama na kojima su osvajani planinski vrhunci iznad 8000 metara.

Dio alpinističke opreme iz polovice 20. st.

Krplje za hodanje po snijegu

Planinarske cipele i dereze

Fotoaparat, čeona lampa i cipele penjačice iz sredine 20. st.

Postava alpinističke zbirke

Šator hrvatske ekspedicije na Grenland 1971. g.

Dio opreme za pohod u planine Norveške 1964. g.

Skije i štapovi Emila Laszowskog iz 1931. g.