Pučko otvoreno učilište Ogulin.

Možda Vam se svidi

Image Alt

OCD inkubator

  /  OCD inkubator
POJMOVNIK CIVILNO DRUŠTVO
Bitnu osnovnu vrijednosti demokracije predstavlja civilno društvo i građani koji se aktivno uključuju u sva područja društvenog djelovanja. Biti aktivan i biti odgovoran dvije su osnovne vrline civilnog društva. Kao takvo, civilno društvo ima važnu ulogu u razvoju demokracije. Organizacije civilnog društva i inicijative građana predstavljaju slobodan oblik udruživanja građana što je jedna od ključnih odrednica moderne demokracije. Osnovne karakteristike različitih oblika udruživanja građana u demokraciji su neovisnost, dobrovoljnost i pluralizam. Demokratska društva karakterizira postojanje triju sektora: javnog (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilni ili ‘treći’ sektor).
U nastavku navodimo odabrane osnovne pojmove koji se odnose na civilno društvo:
A
Aktivno građanstvo podrazumijeva građane koji su uključeni u različite inicijative i organizacije civilnog društva te koji su zauzeti u rješavanju problema s kojima je suočena njihova zajednica.
C
Po definiciji, civilno društvo  predstavlja skup građana koji se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa. U svoje aktivnosti najčešće uključuju volontere. Podrazumijeva aktivno građanstvo koje želi i izaziva promjenu u svojoj lokalnoj zajednici i društvu. Razvoj lokalnih zajednica je predmet građana koji u zajednicama žive i kao takvi, imaju ‘pravo’ organizirati zajednicu na način koji njima odgovara. Kada je pak riječ o pravnom ustroju samih organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj, govorimo o udrugama, zakladama i fundacijama, privatnim ustanovama, sindikatima i udrugama poslodavaca, organizacijskim oblicima vjerskih zajednica, ali i o raznim vrstama neformalnih građanskih inicijativa.
D
Dionici su osobe, skupine, institucije koje mogu postaviti zahtjev organizaciji, resursima ili su rezultati na njih utjecali. Zadovoljstvo dionika ključni je element za uspjeh svakog socijalnog programa. Dionici u programima socijalne politike su: građani, volonteri, korisnici, organizacije civilnog društva, lokalne vlasti, gospodarstvo, javne ustanove, vlada, mediji, stručnjaci, crkve i slično.
F
Definicija Oxfordskog rječnika opisuje filantropiju kao „poticaj na dobrotvornu akciju“, oprečnu egoizmu. Suvremena definicija organizirane filantropije podrazumijeva aktivne pojedince i grupe koji u organiziranim i poticajnim okolnostima na različite načine promoviraju i unaprjeđuju rad za opće dobro. Organizirana filantropija manifestira se kroz darivanje novca i drugih materijalnih dobara u dobrotvorne svrhe, ali i ulaganjem u zajednicu na promišljen i organiziran način kroz zaklade i druge oblike neprofitnih organizacija i institucija. Osim materijalnog pomaganja ili ulaganja, sve više je prisutan i koncept darivanja ili ulaganja osobnog vremena, znanja i vještina kroz različite oblike volonterskog angažmana. Primarne pretpostavke za razvoj filantropije u društvu su akumulirano financijsko bogatstvo, povoljno pravno i porezno okružje te postojanje potreba. Sekundarne pretpostavke odnose se na tržišnu ekonomiju, kritični stupanj povjerenja u društvu i tradiciju filantropije.
J

Javni izvori uključuju državni proračun, proračune jedinica lokalne/područne (regionalne) samouprave te fondove Europske unije čija sredstva su planirana u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne/područne (regionalne) samouprave.

Javne politike se odnose na sadržaj političkog odlučivanja odnosno tijek i sadržaj djelovanja Vlade u odnosu na rješavanje prepoznatih javnih problema, pri čemu u samom oblikovanju i provedbi sudjeluje niz aktera iz vladine i nevladine sfere, s lokalne, nacionalne i međunarodne razine, optimalno uz otvorenost institucija vlasti, učinkovitu koordinaciju i promišljenu procjenu učinaka mogućih opcija prigodom planiranja i vrednovanja rezultata provedbe. Javne politike odnose se najčešće na društvena pitanja odnosno sektor koji reguliraju te tako govorimo npr. o zdravstvenoj, obrazovnoj ili gospodarskoj politici. U procesu oblikovanja javnih politika, zainteresirana javnost koja uključuje i organizacije civilnog društva ostvaruje utjecaj putem javnog savjetovanja te javnog zagovaranja, što uključuje niz aktivnosti, od javnih rasprava, preko medijskih kampanja i izravnih građanskih akcija do lobiranja donositelja odluka.
N
Neprofitni sektor obuhvaća organizacije koje primarno ne postoje radi ostvarivanja profita i djeluju u području kojeg nije moguće organizirati uvijek na komercijalnoj osnovi. Ako i ostvare dobit one ju ne raspodjeljuju. One imaju vlastitu upravu, a u rad redovito uključuju dragovoljce. Ovaj je pojam redovito rezerviran za organizacije koje pružaju različite javne usluge. Neprofitnost je povezana s povoljnim poreznim statusom glede djelovanja i mogućnosti primanja donacija kao porezno priznatih rashoda.
Neprofitni mediji je dio civilnog društva koji nastaje samoorganiziranjem građanki i građana koji su uočili potrebu svoje zajednice za medijskim informiranjem te svojim građanskim, profesionalnim i volonterskim angažmanom žele pridonijeti njenom zadovoljenju. Prvenstveni cilj je angažirati se na postizanju zajedničkog, općeg dobra, bez stvaranja profita. Programske sheme neprofitnih medija uključuju edukativne sadržaje, uključujući i medijsku pismenost, informiraju o radu organizacija civilnoga društva na ciljevima od općeg dobra, osnažuju građanke i građane za aktivno sudjelovanje u civilnom društvu, promiču volonterstvo i pluralizam ideja te afirmaciju potreba i gledišta marginaliziranih skupina. Znatan dio sadržaja kojima se neprofitni mediji često bave navedeni su u članku 9. Zakona o elektroničkim medijima kao programski sadržaji čije je objavljivanje od interesa za Republiku Hrvatsku. Takve medije naziva se neprofitnim medijima, nezavisnim medijima, medijima trećeg sektora, community ili participatory medijima te taktičkim medijima. Svaki od tih termina ima specifične karakteristike, i nije nužno zamjenski za druge. Na europskoj razini najviše se rabi izraz community i participatory medij, a u Hrvatskoj termin neprofitni medij. (N mreža – Savez udruga za razvoj neprofitnih medija, Zimski dokument, svibanj 2012. www. Nmreza.hr)
Nevladine organizacije (NVO) su privatne neprofitne organizacije koje naglašavaju svoju odvojenost od vlade i vladinog utjecaja. Danas se ovaj pojam koristi za opisivanje rada organizacija koje se bave ljudskim pravima, zaštitom okoliša i sličnim temama kojima se kontroliraju vlasti. Glede poreznog statusa one su određene kao i neprofitne organizacije.
O
Održivi razvoj predstavlja gospodarski razvitak koji zadovoljava potrebe društva i ostvarivanja dobrobiti na kratki, srednji i dugi rok. Temeljen je na pretpostavci da treba udovoljiti potrebama društva, a da se pritom ne ugroze perspektive budućih generacija. Praktično, to znači stvoriti uvjete za dugoročni gospodarski razvitak uz očuvanje prirodnog okoliša.
S
Socijalni/društveni kapital možemo definirati kao skup kulturnih odlika koje stvaraju i održavaju međusobno povjerenje i suradnju među članovima neke društvene zajednice (Štulhofer, 2005). Društveni kapital je taj koji je karakteristika „zdrave“ zajednice koja teži većoj efikasnosti, produktivnosti, blagostanju i u konačnici zadovoljstvu. Ako zajednicu nastojimo percipirati kao „zdravu“, tada ju odlikuje povjerenje u ljude, povjerenje u institucije, sposobnost rješavanja konflikata na civilan način i zanimanje članova zajednice za događaje u njoj (Pavić-Rogošić 2005).

Socijalno poduzetništvo (društveno poduzetništvo) je način rješavanja društvenih problema primjenom poduzetničke metode, vodeći računa o održivom razvoju i primjenjujući sustav demokratskog donošenja odluka (uz solidarnost i uzajamnu pomoć).

Socijalne inovacije su načini kreiranja novih ideja koje su usmjerene rješavanju nepodmirenih potreba; one su nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koje istodobno rješavaju socijalne potrebe (učinkovitije od postojećih alternativa) i stvaraju nove odnose i suradnju.
Socijalne usluge – prema dokumentu Vijeća Europe (2007.) “Integrirane socijalne usluge u Europi”, socijalne usluge “obuhvaćaju sve usluge (a) za koje se smatra da su od posebne važnosti za društvo u cijelosti i (b) gdje osobna interakcija pružatelja i korisnika ima ključnu ulogu. Korištenjem takve općenite definicije, usluge iz područja zdravstva, obrazovanja, profesionalne integracije i kulture također postaju dio slike izvan uobičajena tri djelokruga – dječjih vrtića, skrbi za starije osobe i različitih malih područja usluga za problematične skupine
Supsidijarnost znači decentralizaciju, uz naglašavanje prava i obveze subjektivne odgovornosti i samopomoći. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. Viša socijalna jedinica može pomoći nižoj socijalnoj jedinici samo onda ako se ova ne može više pouzdati u svoje resurse. Ovo se načelo suprotstavlja državnom paternalizmu, kada država preuzima sve obveze koje bi pojedinci ili lokalne razine mogli bolje obaviti i s manje troškova.
T
Treći sektor (civilni sektor, neprofitni sektor) je treće područje koje, pored države i privatnog biznisa utječe na razvoj društva. Razvoj se legitimira otvorenošću, konkurentnošću i ravnopravnošću svih inicijativa. Jasno, sektori su međuovisni i povezani.  Dominacija jednog od tih sektora nad drugim znači neravnotežu razvoja društva. Ovaj pojam je u upotrebu uveo poznati filantrop i poduzetnik David Rockefeller početkom 1970-ih godina. Povoljniji porezni status bitno je obilježje organizacija koje pripadaju ovom sektoru.
U
Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su zaklade i udruge. Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovo­ljnog udruživa­nja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite ­njihovih probitaka ili zauzima­nja za zaštitu ­ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjere­nja i ci­ljeve, a bez namjere stjeca­nja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelova­nje toga oblika udruživa­nja. (Zakon o Udrugama NN 74/14, 70/17, 98/19).
Udruga je organizacija koju stvaraju građani radi rješavanja socijalnih problema u zajednici ili radi bilo kojega drugog posebnog interesa. Za obavljanje predviđenih djelatnosti oni osnivaju udrugu kao posebnu pravnu osobu. Udruga pripada širem pojmu neprofitnih (nevladinih) organizacija.
V
U svijetu su volonterstvo i volontiranje definirani na različite načine i imaju različite dimenzije, ali se može slobodno reći kako je u svojoj najširoj definiciji volonterski rad neplaćeno, nekarijerističko, neprofitno, slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u različitim oblicima. Upravo na tome temelji se i definicija volonterstva koju je prihvatila Republika Hrvatska (Zakon o volonterstvu NN 58/07, 22/13) koja kaže: „Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno“. Prema Europskom manifestu o volontiranju, volontiranje je aktivnost koja se poduzima slobodnom voljom pojedinca te osobnim izborom i motivacijom, bez želje za financijskom dobiti, u organiziranom okruženju (unutar nevladinih udruga, volonterskih centara, manje ili više organiziranih neformalnih skupina), u želji da se pomogne drugim osobama i društvu u cjelini, pridonoseći zajedničkim vrijednostima, bez osobnih interesa (iako je volontiranje od jednake koristi i samoj osobi koja volontira).
Z

Zagovaranje znači kada netko govori, djeluje ili posreduje u korist nekoga drugoga, u pravilu slabijeg (npr. siromašnih, osoba s teškoćama u razvoju itd.).

Zaklada je imovina koja služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. (Zakon o zakladama i fundacijama, NN 36/1995, 64/2001). Zaklade se razlikuju po različitim kriterijima, jesu li javne ili privatne, prema namjeni, po načinu financiranja, svojim programima i sl. Jedan od oblika zakladništva su i zaklade lokalnih zajednica čije djelovanje je usmjereno na poboljšanje kvalitete života u određenoj lokalnoj zajednici i najbolji je način da se osigura poštovanje načela supsidijarnosti.
Kako bi što učinkovitije mogli obuhvatiti problematiku pozivamo sve organizacije civilnog društva s područja Grada Ogulina da ispune upitnik putem poveznice https://forms.gle/VzG5ndNLNbgdQLXi6

Šalje: POU Ogulin <pouogulin@ogulin.hr>
Poslano: 18. svibnja 2020. 9:16
Prima: Adnan Šatri <adnansatri@gmail.com>
Predmet: [OCD INKUBATOR] Izmjene

Poštovani,
molim Vas za postavljanje nove stavke OCD INKUBATOR u padajućem izborniku OBRAZOVANJE.
Za opis molim Vas dodati:
OCD INKUBATOR

Na temelju Strateškog plana Pučkog otvorenog učilišta Ogulin 2018. – 2022., a u sklopu Prioriteta 1. Obrazovanje, Cilj 1., 5. i 6. i Prioriteta 2. Kultura, Cilj 1., 2. i 5., planirano je pokretanje novog programa Pučkog otvorenog učilišta Ogulin OCD INKUBATOR. OCD INKUBATOR, prvi je informativni program za organizacije civilnog društva s područja Grada Ogulina pokrenut u Pučkom otvorenom učilištu Ogulin, Trg Petra Stipetića 1, Ogulin. Od 18. svibnja 2020. godine uslugu informiranja predstavnici organizacija civilnog društva će moći dobiti od ponedjeljka do petka u vremenu od 07:00 do 15:00 sati putem elektronske pošte na adresu ocdinkubator@ogulin-uciliste.hr i jednom mjesečno srijedom putem online sastanaka (ZOOM meating). Na službenoj stranici POU Ogulin bit će izrađeno posebna podstranica OCD INKUBATOR na kojoj će se nalaziti informacije o programu i sadržaj koji je proveden.

Program OCD INKUBATOR provodit će Pučko otvoreno učilište Ogulin u suradnji sa stručnim suradnicima, a u skladu sa specifičnosti zadane tematike (primjer: financiranje, kultura, sport, promidžba i vidljivost…).
Cilj OCD INKUBATORA je pružiti organizacijama civilnog društva s područja Grada Ogulina informacije, edukacije i savjetodavne usluge koje su im potrebne i zanimljive. Specifični ciljevi su:
– Edukacija članova OCD-a (primjer Pisanje poslovnog plana, – Osnove javnog nastupa, Organiziranje sastanka/skupštine)
– Informiranje o načinu i mogućnostima financiranja
– Stvaranje mreža i međunarodno povezivanje
– Kreiranje i realiziranje zajedničkih cross-sektorskih projekata
– Istraživanje i izrada statističkih podataka
– Razvoj volonterstva i tolerancije
– Izrada Strateškog plana djelovanja OCD-a za razdoblje 2021.-2025.
Ciljana skupina: Organizacije civilnog društva s područja Grada Ogulina

Projekt potiče volonterstvo i toleranciju te usmjerava OCD-e da iskoriste mogućnosti koje im nude različiti nacionalni i europski programi. Omogućenim pristupom informacijama OCD-i će moći aktivno sudjelovati u zajednici, aplicirati na postojeće pozive i natječaje, pristupiti mjestu ili događaju koje ih zanimaju, educirati se te pratiti teme i informacije koje ih zanimaju i koje su im potrebne.

Za sve upite slobodno se obratite svakim radnim danom od 7:00 do 15:00 sati putem telefona na broj +385 47 522 257 ili putem elektronske pošte na adresu ocdinkubator@ogulin-uciliste.hr.
Nadalje, molim Vas da ispod opisa dodate vijesti. U nastavku dostavljam dvije.
OTVORENE PRIJAVE ZA OCD INKUBATOR (fotografija u privitku)
Kako bi što učinkovitije mogli obuhvatiti problematiku pozivamo sve organizacije civilnog društva s područja Grada Ogulina da ispune upitnik putem poveznice https://forms.gle/VzG5ndNLNbgdQLXi6. Za sve upite slobodno se obratite svakim radnim danom od 7:00 do 15:00 sati putem telefona na broj +385 47 522 257 ili putem elektronske pošte na adresu ocdinkubator@ogulin-uciliste.hr. Hvala na prijavi.
POJMOVNIK CIVILNO DRUŠTVO (fotografija u privitku)
Bitnu osnovnu vrijednosti demokracije predstavlja civilno društvo i građani koji se aktivno uključuju u sva područja društvenog djelovanja. Biti aktivan i biti odgovoran dvije su osnovne vrline civilnog društva. Kao takvo, civilno društvo ima važnu ulogu u razvoju demokracije. Organizacije civilnog društva i inicijative građana predstavljaju slobodan oblik udruživanja građana što je jedna od ključnih odrednica moderne demokracije. Osnovne karakteristike različitih oblika udruživanja građana u demokraciji su neovisnost, dobrovoljnost i pluralizam. Demokratska društva karakterizira postojanje triju sektora: javnog (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilni ili ‘treći’ sektor).
U nastavku navodimo odabrane osnovne pojmove koji se odnose na civilno društvo:
A
Aktivno građanstvo podrazumijeva građane koji su uključeni u različite inicijative i organizacije civilnog društva te koji su zauzeti u rješavanju problema s kojima je suočena njihova zajednica.
C
Po definiciji, civilno društvo  predstavlja skup građana koji se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa. U svoje aktivnosti najčešće uključuju volontere. Podrazumijeva aktivno građanstvo koje želi i izaziva promjenu u svojoj lokalnoj zajednici i društvu. Razvoj lokalnih zajednica je predmet građana koji u zajednicama žive i kao takvi, imaju ‘pravo’ organizirati zajednicu na način koji njima odgovara. Kada je pak riječ o pravnom ustroju samih organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj, govorimo o udrugama, zakladama i fundacijama, privatnim ustanovama, sindikatima i udrugama poslodavaca, organizacijskim oblicima vjerskih zajednica, ali i o raznim vrstama neformalnih građanskih inicijativa.
D
Dionici su osobe, skupine, institucije koje mogu postaviti zahtjev organizaciji, resursima ili su rezultati na njih utjecali. Zadovoljstvo dionika ključni je element za uspjeh svakog socijalnog programa. Dionici u programima socijalne politike su: građani, volonteri, korisnici, organizacije civilnog društva, lokalne vlasti, gospodarstvo, javne ustanove, vlada, mediji, stručnjaci, crkve i slično.
F
Definicija Oxfordskog rječnika opisuje filantropiju kao „poticaj na dobrotvornu akciju“, oprečnu egoizmu. Suvremena definicija organizirane filantropije podrazumijeva aktivne pojedince i grupe koji u organiziranim i poticajnim okolnostima na različite načine promoviraju i unaprjeđuju rad za opće dobro. Organizirana filantropija manifestira se kroz darivanje novca i drugih materijalnih dobara u dobrotvorne svrhe, ali i ulaganjem u zajednicu na promišljen i organiziran način kroz zaklade i druge oblike neprofitnih organizacija i institucija. Osim materijalnog pomaganja ili ulaganja, sve više je prisutan i koncept darivanja ili ulaganja osobnog vremena, znanja i vještina kroz različite oblike volonterskog angažmana. Primarne pretpostavke za razvoj filantropije u društvu su akumulirano financijsko bogatstvo, povoljno pravno i porezno okružje te postojanje potreba. Sekundarne pretpostavke odnose se na tržišnu ekonomiju, kritični stupanj povjerenja u društvu i tradiciju filantropije.
N
Neprofitni sektor obuhvaća organizacije koje primarno ne postoje radi ostvarivanja profita i djeluju u području kojeg nije moguće organizirati uvijek na komercijalnoj osnovi. Ako i ostvare dobit one ju ne raspodjeljuju. One imaju vlastitu upravu, a u rad redovito uključuju dragovoljce. Ovaj je pojam redovito rezerviran za organizacije koje pružaju različite javne usluge. Neprofitnost je povezana s povoljnim poreznim statusom glede djelovanja i mogućnosti primanja donacija kao porezno priznatih rashoda.
Nevladine organizacije (NVO) su privatne neprofitne organizacije koje naglašavaju svoju odvojenost od vlade i vladinog utjecaja. Danas se ovaj pojam koristi za opisivanje rada organizacija koje se bave ljudskim pravima, zaštitom okoliša i sličnim temama kojima se kontroliraju vlasti. Glede poreznog statusa one su određene kao i neprofitne organizacije.
O
Održivi razvoj predstavlja gospodarski razvitak koji zadovoljava potrebe društva i ostvarivanja dobrobiti na kratki, srednji i dugi rok. Temeljen je na pretpostavci da treba udovoljiti potrebama društva, a da se pritom ne ugroze perspektive budućih generacija. Praktično, to znači stvoriti uvjete za dugoročni gospodarski razvitak uz očuvanje prirodnog okoliša.
S
Socijalni/društveni kapital možemo definirati kao skup kulturnih odlika koje stvaraju i održavaju međusobno povjerenje i suradnju među članovima neke društvene zajednice (Štulhofer, 2005). Društveni kapital je taj koji je karakteristika „zdrave“ zajednice koja teži većoj efikasnosti, produktivnosti, blagostanju i u konačnici zadovoljstvu. Ako zajednicu nastojimo percipirati kao „zdravu“, tada ju odlikuje povjerenje u ljude, povjerenje u institucije, sposobnost rješavanja konflikata na civilan način i zanimanje članova zajednice za događaje u njoj (Pavić-Rogošić 2005).
Supsidijarnost znači decentralizaciju, uz naglašavanje prava i obveze subjektivne odgovornosti i samopomoći. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. Viša socijalna jedinica može pomoći nižoj socijalnoj jedinici samo onda ako se ova ne može više pouzdati u svoje resurse. Ovo se načelo suprotstavlja državnom paternalizmu, kada država preuzima sve obveze koje bi pojedinci ili lokalne razine mogli bolje obaviti i s manje troškova.
T
Treći sektor (civilni sektor, neprofitni sektor) je treće područje koje, pored države i privatnog biznisa utječe na razvoj društva. Razvoj se legitimira otvorenošću, konkurentnošću i ravnopravnošću svih inicijativa. Jasno, sektori su međuovisni i povezani.  Dominacija jednog od tih sektora nad drugim znači neravnotežu razvoja društva. Ovaj pojam je u upotrebu uveo poznati filantrop i poduzetnik David Rockefeller početkom 1970-ih godina. Povoljniji porezni status bitno je obilježje organizacija koje pripadaju ovom sektoru.
U
Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su zaklade i udruge. Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovo­ljnog udruživa­nja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite ­njihovih probitaka ili zauzima­nja za zaštitu ­ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjere­nja i ci­ljeve, a bez namjere stjeca­nja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelova­nje toga oblika udruživa­nja. (Zakon o Udrugama NN 74/14, 70/17, 98/19).
Udruga je organizacija koju stvaraju građani radi rješavanja socijalnih problema u zajednici ili radi bilo kojega drugog posebnog interesa. Za obavljanje predviđenih djelatnosti oni osnivaju udrugu kao posebnu pravnu osobu. Udruga pripada širem pojmu neprofitnih (nevladinih) organizacija.
V
U svijetu su volonterstvo i volontiranje definirani na različite načine i imaju različite dimenzije, ali se može slobodno reći kako je u svojoj najširoj definiciji volonterski rad neplaćeno, nekarijerističko, neprofitno, slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u različitim oblicima. Upravo na tome temelji se i definicija volonterstva koju je prihvatila Republika Hrvatska (Zakon o volonterstvu NN 58/07, 22/13) koja kaže: „Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno“. Prema Europskom manifestu o volontiranju, volontiranje je aktivnost koja se poduzima slobodnom voljom pojedinca te osobnim izborom i motivacijom, bez želje za financijskom dobiti, u organiziranom okruženju (unutar nevladinih udruga, volonterskih centara, manje ili više organiziranih neformalnih skupina), u želji da se pomogne drugim osobama i društvu u cjelini, pridonoseći zajedničkim vrijednostima, bez osobnih interesa (iako je volontiranje od jednake koristi i samoj osobi koja volontira).
Z

Zagovaranje znači kada netko govori, djeluje ili posreduje u korist nekoga drugoga, u pravilu slabijeg (npr. siromašnih, osoba s teškoćama u razvoju itd.).

Zaklada je imovina koja služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. (Zakon o zakladama i fundacijama, NN 36/1995, 64/2001). Zaklade se razlikuju po različitim kriterijima, jesu li javne ili privatne, prema namjeni, po načinu financiranja, svojim programima i sl. Jedan od oblika zakladništva su i zaklade lokalnih zajednica čije djelovanje je usmjereno na poboljšanje kvalitete života u određenoj lokalnoj zajednici i najbolji je način da se osigura poštovanje načela supsidijarnosti.
Kako bi što učinkovitije mogli obuhvatiti problematiku pozivamo sve organizacije civilnog društva s područja Grada Ogulina da ispune upitnik putem poveznice https://forms.gle/VzG5ndNLNbgdQLXi6. Za sve upite slobodno se obratite svakim radnim danom od 7:00 do 15:00 sati putem telefona na broj +385 47 522 257 ili putem elektronske pošte na adresu ocdinkubator@ogulin-uciliste.hr. Hvala na prijavi.